Lektira

Dobrodošli na moj blog

14.01.2007.

Lektira,,,,

Samokovlija, Isak
Nosac Samuel


Za Miu moju Sestru .

  NOSAC SAMUEL
Izdavac: Svjetlost
Autor: Isak Samokovlija

Cesti junaci Samokovlijinih pripovjedaka su djeca. U godinama pred kraj Prvog svjetskog rata, Isak Samokovlija je upravo ovim pripovijetkama otpoceo svoj knjizevni rad. Atmosfera u kojoj zive njegove licnosti je sumorna i tuzna.
Opisivao je gladnu djecu, slikao ih kako prave kolace od zemlje i kako se zanose igrom maste koja im od zemljanih kolaca docarava poslastice toliko zeljene i nedostupne. Potresno djeluju njihove sudbine; uzbudjuju tragedije ovih djecaka i djevojcica kojima se rasplinjuje masta i razbija o krutu zbilju stvarnosti.
Prateci njihov zivot, pisac ih vidi u bijednom polozaju, lica ispijena od gladi i natecena tijela, sa ugasenim sjajem u ocima. Isaka Samokovliju je privlacila sudbina i zivot siromasnih ljudi. I u razdoblju izmedu dva rata, on je svjedok teskog zivota svojih siromasnih sunarodnika, Jevreja. Dobro je poznavao njihov zivot, njihovu dusu, i zato je mogao tako dobro i dozivljeno pisati o teskom udesu koji im je donio Drugi svjetski rat. Ali, i u tim teskim danima, kao i uvijek u najtetim situacijama, pokusavao je pronaci iskrice koje su upucivale na radost, pruzale nadu.
Odlika ovog pisca, dobrog posmatraca i poznavaoca zivota ljudi, bila je u tome sto je uvijek znao odabrati nacin kako pisati o zivotu i sto snaznije i jednostavnije umjetnicki izraziti svoje vrijeme i ljude. Pisao je srcem i lijepo odabranom recenicom, pjesnickim slikama koje se dugo nose u sjecanju.
Samokovlijine pripovijetke su pune poezije. Njegovo djetinjstvo proteklo je u igri na obalama hucne i valovite Drine u Gorazdu. Pisac navodi da su ga najjace impresionirali dozivljaji u djetinjstvu. Njegovo radosno i suncano djetinjstvo uticalo je da se pobuni protiv onih koji su djeci, kao sto su Rafael, Aron, Milenko i drugi, oduzimali ono sto im je djetinjstvu pripadalo.
U ovoj knjizi moci cete procitati sljedece pripovjetke: Rafina avlija, Jevrejin koji se subotom ne moli Bogu, Nosac Samuel, Sarucin dug, Solomonovo slovo, Kako je Rafael postajao covjek, Kadis i Mirjanina kosa.

Autor : Ernes Samjic

-Stranica je samo za Miu Batic

14.01.2007.

Za Miu .

Isak Samokovlija

je potomak Jevreja Sefarda, koji su, protjerani krajem XV stoljeca iz Spanije, nasli utociste u Otomanskom carstvu. Pradjed mu je kao trgovac dosao u Bosnu iz bugarskog grada Samokova. Zbog toga su i nazvani Los Samokovlis na spanskom, odnosno Samokovlije na bosanskom jeziku. (Jedna grana te porodice odbacila je to ”balkansko” ime i uzela staro sefardsko prezime Baruh). Isak se rodio 3. decembra u Gorazdu, gdje mu je djed Isak ben Mose, po kojem je i dobio ime, imao trgovacku radnju. Zavrsivsi osnovnu skolu u rodnom mjestu, otisao je kod majcine rodbine u Sarajevo, gdje je zavrsio gimnaziju. (Skolski drug mu je bio Ivo Andric). Godine 1910. upisao se na medicinski fakultet u Becu kao stipendist jevrejskog kulturno-prosvjetnog drustva ”La Benevolencija”. Na pocetku Prvog svjetskog rata, 1914, mobiliziran je i poslan na front. Studije je zavrsio 1917. godine.

Nakon rata se vratio u Bosnu, gdje je kao lijecnik radio najprije u rodnom mjestu, zatim u Fojnici, te od 1925. u bolnici ”Kosevo” u Sarajevu. Tada je postao jedan od urednika nedjeljnika ”Jevrejski zivot”, gdje je 1927. objavio svoju prvu pripovijetku. Prva knjiga pripovjedaka izisla mu je 1929. pod naslovom Od proljeca do proljeda u izdanju Grupe sarajevskih knjizevnika. Tada je imao vec cetrdeset godina. 0 svom knjizevnom radu kasnije je ovako govorio u intervjuu koji je 1954. godine dao novinaru Sinisi Paunovicu: ”Vremena nisam imao mnogo, jer sam bio zauzet kao 1jekar. Radio sam u ambulanti i poslije podne vodio privatnu ordinaciju. Zato sam uglavnom najvise pisao nocu. Kad bih zavrsio medicinske poslove bacio bih se na knjizevnost. A to je za mene bilo najvece uzivanje. Volio sam da pisem i volio sam stvari koje pisem, dozivljavao ih. Ali drzao sam ih suvise dugo u ladici i nije mi bilo stalo da ih stampam. Ja sam imao teme, imao sam ljude, pa sam htio da dam te ljude, da kaiem nesto o njima u pripovijetci.” Kad je izisla Samokovlijina prva knjiga pripovjedaka, bilo je jasno i kriticarima i citaocima da se pojavio izuzetan pisac, koji je zaista imao i svoje teme i svoje ljude i koji je imao sto da kaze. A to je potvrdila i druga njegova knjiga, Pripovijetke (Beograd, 1936), koja ga je afirmirala kao jednog od najboljih pripovjedaca naseg jezika.

U tim godinama dramatizirao je neke svoje pripovijetke (Hanka, Plava Jevrejka) i napisao jos dvije drame (On je lud i Fuzija). Ali kao dramski pisac nije imao veceg uspjeha. Drugi svjetski rat zatekao je Samokovliju na duznosti sefa jednog odjeljenja bolnice ”Kosevo” u Sarajevu. Odmah u aprilu 1941. otpusten je iz sluzbe kao i svi drugi Jevreji, ali je ubrzo mobiliziran da se kao lijecnik bori protiv epidemije tifusa koja je harala Bosnom. Noseci zutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obiljezili sve Jevreje, cesto ponizavan i maltretiran od domacih fasista, lijecio je oboljele od tifusa, najprije u sjevernoj Bosni, a zatim u logoru za izbjeglice na Alipasinom Mostu kod Sarajeva. Tek u rano proljece 1945. uspio je da pobjegne od ustasa koji su ga prinudno vodili sa sobom i da se sakrije do oslobodjenja zemlje. Poslije rata zivio je u Sarajevu, radeci kao profesionalni knjizevnik. Od 1948. do 1951. godine uredjivao je knjizevni casopis ”Brazda”, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavackom preduzecu ”Svjetlost”. Za zivota objavio je jos nekoliko knjiga pripovjedaka: Nosac Samuel (Sarajevo, 1946), Tragom zivota (Zagreb, 1948) i Izabrane pripovijetke (Beograd, 1949).

Zapoceo je pisati i roman o zivotu sarajevskih Jevreja, ali ga je ostavio u fragmentima. Umro je 1955. godine i sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevica. Sabrana djela u tri toma objavljena su mu 1967. godine u izdanju Izdavacke kuce ”Svjetlost” u Sarajevu.


<< 01/2007 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031


MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
16479

Powered by Blogger.ba

Copyright © 2004 - by eRnes. Sva prava pridržana.